Kuri uyu wa 10 Mata 2022, ku biro by’intara y’Iburasirazuba biri i Rwamagana habereye umuhango wo kwibuka abahoze ari abakozi ba perefegitura ya Kibungo n’amasuperefegitura byahujwe bikaba intara y’Iburasirazuba, uwo muhango wanahujwe no kwibuka abari abakozi b’amakomini 4 yahujwe akaba akarere Rwamagana bishwe muri jenoside yakorewe abatutsi 1994.
Mu butumwa bwatanzwe na Dr Uwamariya Valentine, Minisitiri w’uburezi wari umushyitsi mukuru n’ubwatanzwe na Guverineri, Gasana Emmanuel, basabye abayobozi gufasha abaturage guhindura imyumvire bakirinda amacakubiri bakimakaza ubunyarwanda.
Umuhango ngarukamwaka wo kwibuka abahoze ari abakozi ba Leta utegurwa n’ubuyobozi bw’Intara, witabiriwe n’imiryango y’abakozi 19 bazize jonoside yakorewe abatutsi muri Mata 1994, bakoraga kuri perefegitura ya Kibungo n’abakoraga muri superefegitura ya Ngarama yari muri perefegitura ya Byumba no muri superefegitura ya Kanazi yari muri perefegitura ya Kigali Ngari bose hamwe ni 19 bamaze kumenyekana.
Uyu muhango wanitabiriwe n’abo miryango y’abakozi 22 bakoraga mu makomini ya Bicumbi, Gikoro zari muri Perefegitura ya Kigali Ngari, Komini Muhazi na Rutonde zari muri Perefegitura ya Kibungo na bo bazize jenoside yakorewe abatutsi 1994. Hari abayobozi mu nzego z’abanze, bamwe mu bagize inteko ishingamateko; umutwe w’abadepite na sena ndetse n’abahagarariye amadini.
Rubirika Jean Pierre wari uhagarariye imiryango y’abakoreraga muri Perefegitura ya Kibungo, yavuze ko bashimira ingabo za RPA zahagaritse jenoside yakorewe abatutsi 1994 ndetse asaba Leta gufasha urubyiruko rwarangije amashuri kubona uburyo bwo kwihangira imirimo kugira ngo rubashe kwiteza imbere no kuzagira uruhare mu kubaka igihugu kitazongera kubamo jenoside, bagatera ikirenge mu cy’Inkotanyi zahagaritse jenoside yakorewe abatutsi .
Guverineri w’intara y’Iburasirazuba, Gasana Emmanuel yavuze ko intara ayobora yiyemeje kubaka imiyoborere ihamye igamije guhindura imyumvire y’abaturage, kugira ngo bishoboke, asaba abayobozi kwimakaza ubunyarwanda kandi bakabyigisha n’abaturage bayobora.
Ati: “Icyo navuga, amahirwe ahari uyu munsi ni uko dufite Leta nziza, ifite politike nziza idaheza, idafite amacakubiri, Leta ifite icyerekezo, yifuza umunyarwanda uteye imbere kandi ufite imibereho myiza. Intara yacu twiyemeje kubaka ubuyobozi buhamye, umuyobozi wese agahabwa ubumenyi n’ubushobozi bituma asobanukirwa politike ya Leta yo kwihutisha iterambere ry’abaturage.”
Guverineri Gasana yakomeje ati: “Uwo murongo twihaye ufasha abakozi bose kumva amahitamo dufite yo kuba umwe nyuma yo kubona ibyabaye muri jenoside yakorewe abatutsi. Abayobozi dufite inshingano zo gufasha abaturage bacu, kugira ngo bagende bajya mu nzira nziza, twimakaze ubunyarwanda, ndi umunyarwanda yabaye icyomoro. Abayobozi rero icyo basabwa ni ukujyana ubutumwa bwiza bwubaka abanyarwanda beza kandi bafite ubumwe.”
Ubutumwa bwa Dr Uwamariya Valentine bwibanze ku gusaba abayobozi gukemura amakimbirane mu bo bayobora ndetse no kubafasha kwirinda amacakubiri kuko ari yatumye hategurwa hakanashyirwa mu bikorwa jenoside yakorewe abatutsi muri Mata 1994.
Yagize ati: “Ubundi iyo umuyobozi adafite intego yo guharanira ibyiza ku bo ashinzwe n’akamaro ko kubaho kwabo ntacyo biba bimubwiye no kubica yabica. Uko Leta zasimburanye mbere ya jenoside, yaba Repubulika ya mbere n’iya kabiri nta yandi mateka basize uretse guharanira kurimbura Abatutsi. Amasomo dukuramo ni uko hakenewe uruhare rwa buri wese mu kubaka umunyarwanda mwiza. Birasaba buri wese ko yishyiriraho ingamba zihamye kugira ngo duhindure amateka y’abari mu myanya nk’iyo turimo uyu munsi.”
Dr Uwamariya akomeza asaba abayobozi gukemura ibibazo byatera umwiryane n’ubwumvikane buke mu baturage,bagaharanira gukemura amakimbirane yabo.
Yagize ati: “Abahagarariye abaturage mu nzego zitandukanye z’ubuyobozi mubereyeho guhuza abaturage no kubumvikanisha mukabakemurira ibibazo byabo by’amakimbirane, mubabere maso nk’ababashinzwe kuko ubuyobozi buva ku Mana, muririnde ko Imana izabahanira ko ibyo mwaherewe umwanya wo kubikemura mutabikemuye. Icyo musabwa nk’abayobozi ni uko mwafasha abaturage kwirinda amacakubiri n’ingengabikerezo ya jenoside. Ni byo bizaha icyizere urubyiruko rwacu rugomba no kwigishwa ingaruka z’amateka u Rwanda rwaciyemo. Ndabasaba by’umwihariko nk’abayobozi dufatanye kubaka igihugu kitarangwamo amacakubiri, nk’uko twabisubiyemo uruhare rw’abayobozi ni rwo rwatumye jenoside yakorewe Abatutsi igerwaho mu gihe gito, twebwe rero dufite inshingano yo kubaka ubumwe mu banyarwanda tuyobora.”








