Ntakirutimana yijeje abanyamuryango ko nta faranga ryabo ryanyerejwe rizahera

Rusizi: Muri koperative y’abahinzi ba kawa haravugwamo inyereza rya Frw arenga miliyoni 50

Sangiza iyi nkuru

Nyuma y’igenzura ryimbitse ryakozwe n’ikigo cy’igihugu cy’amakoperative( RCA) muri koperative y’abahinzi ba kawa (COCAGI) ikorera mu mirenge ya Gashonga, Rwimbogo, Nzahaha na Gitambi mu karere ka Rusizi, abagenzuzi muri iki kigo baravuga ko basanze haranyerejwemo amanyarwanda arenga 50.000.000 n’amadolari arenga 2.000, abayanyereje basabwe kuyagarura byihuse, bitabujije ko n’urwego rw’igihugu rw’ubugenzacyaha (RIB) rubakurikirana.

Aya mafaranga, nk’uko umugenzuzi muri kigo cy’igihugu gishinzwe amakoperative (RCA), Ntakirutimana Charles yabigaragarije abanyamuryango b’iyi koperative mu nama y’inteko rusange yabo idasanzwe yateranye ku wa 15 Nzeri, arabazwa uwari umuyobozi w’iyi koperative Gasigwa Emmanuel,uwari umunyamabanga nshingwabikorwa wayo Pasiteri Habimana Japhet, abasinyaga ku makonti yagiye akurwaho amafaranga mu buryo budasobanutse n’ibyo akoreshejwe ntibisobanuke, n’abandi bari muri komite nyobozi na ngenzuzi, bose ngo bari barahinduye umutungo w’abaturage nk’akarima kabo basaruramo uko babyumva n’uko babishaka.

Aganira na BWIZA nyuma yo gutangariza abanyamuryango ibyavuye muri iri genzura batangiye ku wa 11 Mata, Ntakirutimana Charles, ati: “Ayo tuvuga ko yanyerejwe kuko habuze inyandiko ziyagaragaza ni amafaranga y’uRwanda 50.568.360 n’amadolari 2615, yagaragajwe ku igenzura ryaturutse ku cyifuzo cy’abanyamuryango n’inzego z’ibanze z’aho iyi koperative ikorera, imaze kugaragaramo amakimbirane ashingiye ku miyoborere idahwitse n’imicungire mibi y’umutungo.’’

Avuga ko kuva muri 2004 ishingwa yakoraga neza, bigeze muri 2018 itangira kugira ibibazo bikomeye cyane by’imicungire mibi y’umutungo n’imiyoborere mibi kuko ngo abayobozi bayo ngo batakoreshaga inteko rusange, komite nyobozi igafata ibyemezo mu nyungu zayo, byakabaye bifatwa n’inteko rusange, cyane cyane ku bijyanye n’inguzanyo zituruka mu bigo by’imari n’abantu ku giti cyabo, bituma hari amwe mu mafaranga asesagurwa,andi aburirwa irengero, ababigizemo uruhare bose bakaba basabwe kuyagarura byanze bikunze.

Aya mafaranga ngo ari mu byiciro 2, arimo agera kuri 1.100.000 yakoreshejwe mu ishyingurwa ry’uwabaye perezida w’iyi koperative imyaka 11, Rukeratabaro Théobald wari wapfuye, mu gihe itegeko ryabo rivuga ko umunyamuryango witabye Imana atangwa mu kumuherekeza atagomba kurenga 30.000 we atangwaho kariya kayabo kose mu bintu ngo bitumvikana

Hari kandi 2.550.000 abayobozi bigeneye nk’ishimwe ko ngo bakoze neza, baranayiha abanyamuryango batayazi, n’amadolari 2615 yaburiwe impapuro zigaragaza imikoreshereze yayo.

Icyiciro cya 2 giteye n’urujijo cyane nk’uko uyu mugenzuzi yakomeje abibwira BWIZA, ngo ni miliyoni 27 abayobozi batetsemo imitwe ngo bayagujije koperative na ho biri mu nyungu zabo zirimo ubujura bukabije, yagombaga kunguka 11.000.000 ku gihe bari bavuganye cyo kuyishyura, yatanzwe n’abantu 4, barimo uwo wari perezida wayo Rukeratabaro Théobald, umuhungu we, uwari Visi perezida Ndimubanzi Télésphore, uwari umujyanama Ugirashebuja Appolinaire, banatinza nkana iyishyurwa ryayo ngo inyungu zikomeze ziyongere, bigera ubwo zirenga miliyoni 45, ubugenzuzi bukorwa hamaze kwishyurwa 36.920.000, basigayemo arenga 8.000.000.

Ako kayabo kose ngo ntikigeze kinjira,haba mu isanduku ya koperative,haba no ku makonti yayo, inteko rusange ntiyigeze imenyeshwa uburyo yafashwe,ahubwo ngo yaje nyuma kujya ibwirwa ko hari umwenda irimo abo bayobozi, n’uko ngo yakoreshejwe batarigeze bamenya uko yinjiye. Bakaba bategetswe kuyagarura yose, n’ibyo kwishyura ayo yari asigaye atarishyurwa bigahagarara.

Iyi koperative isanzwe igurisha kawa mu bihugu binyuranye birimo iby’uBurayi na Amerika, ngo abayobozi bayo bari barafunguye konti zigera kuri 21 mu mabanki atandukanye,zirimo izishyirwaho amanyarwanda,iz’amadolari n’iz’amayero, bitumvikana impamvu ya konti zingana gutyo zose, basabwa gufunga byihuse zimwe muri zo hagasigara nke zikora koko mu buryo busobanutse.

Ikindi cyatunguye abanyamuryango kikanabababaza cyane, ngo ni uruganda baguze miliyoni zirenga 30, rumaze igihe nyamara kugeza ubu ngo rukaba atari urwabo kuko rutarabandikwaho byuzuye, agahomamunwa kakaba ko ngo nubwo nyira rwo ari umuturanyi wabo kuganira na we barugura bitari kunanirana, ngo bahaye arenga miliyoni 3 umukomisiyoneri warubatereteye , bakibaza ukuntu umukomisiyoneri yahabwa izo miliyoni zose.

Ntakirutimana ati: “Twabonyemo n’ikibazo cy’uwari umukozi wayo witwa Bamporiki Jean Claude, wirukanywe,ahabwa n’ibyo agenerwa n’amategeko ariko akavuga ko yirukanywe binyuranye n’amategeko, igitangajemo kikaba ko ubuyobozi bw’iyi koperative bumushinja ko yagiye abibye mudasobwa yahawe ,akayijyana, we akavugwa ko ntayo yigeze ahabwa, twareba mu bitabo tugasanga mudasobwa yaraguzwe ariko ntaho bigeze bandika ko bayimuhaye, na yo bagomba kuyishyura.’’

Avuga ko uretse gusabwa kwishyura ziriya miliyoni zose, ibitabo bikubiyemo buriya bugenzuzi byahise bishyikirizwa RIB ngo ikore akazi kayo, akizeza abanyamuryango ko nta faranga ryabo na rimwe zitazagaruka, akanabasaba ariko kubera maso umutungo wabo, aho kuza mu nama baje gusa kwikiriza byose n’ibyo batezwemo imitego n’abo ba runyunyusi, bakajya bakurikiranira hafi buri faranga ryose ryinjiye n’irisohotse, ngo nibabikora neza,iyi koperative isanzwe ari yo ya mbere ikomeye mu makoperative ya kawa muri aka karere kuko ifite umutungo w’arenga miliyari, ntizabaca mu myanya y’intoki.

Ntakirutimana yijeje abanyamuryango ko nta faranga ryabo ryanyerejwe rizahera
Ntakirutimana yijeje abanyamuryango ko nta faranga ryabo ryanyerejwe rizahera

Uwari Perezida wayo uvugwa muri ubu bujura wahise aneguzwa, Gasigwa Emmanuel, avuga ko nubwo hari ayo bemera kwishyura,hari ayo batemera kuko ngo nta faranga na rimwe ritakoreshejwe, ahubwo hari amwe mu makosa yabayeho we atarayobora,akumva ngo nta bwoba afite.

Ati: “Ariya twihaye nk’abayobozi y’agahimbazamusyi yo ndemera ko tugomba kuyagarura nta yandi mananizakuko twarayafashe. Ariko nka ziriya miliyoni abayobozi byavuzwe ko ngo bagujije koperative n’ariya arenga 3.000.000 ngo bahaye umukomisiyoneri wabashakiye uruganda, sinayoboraga sinazibazwa, ibindi no muri RIB niteguye gusobanura ibindeba, nta bwoba mfite, kuko hari menshi navuzweho ntemera.’’

Gasigwa (uwa mbere iburyowambaye indorerwamo), Pasiteri Habimana (umukurikiye) n'abandi bayobozi baravugwaho kurigisa umutungo w'arenga miliyoni 50
Gasigwa (uwa mbere iburyowambaye indorerwamo), Pasiteri Habimana (umukurikiye) n’abandi bayobozi baravugwaho kurigisa umutungo w’arenga miliyoni 50

Umunyambanga nshingwabikorwa wayo, Pasiteri Habimana Japhet umaze muri uyu mwanya imyaka 15, na we avuga ko ntacyo umutima we umushinja, ko na ziriya miliyoni zirenga 45 zigomba kwishyurwa bamwe mu bayobozi ba koperative ngo bayigujije, yafashwe byihutirwa kuko bari babuze ayo bakoresha,basanga nibinyura munteko rusange y’ abanyamuryango cyangwa kuguza amabanki bizatinda, bikorwa nk’ubutabazi abayafite muri bo bayaguza koperative,inteko rusange bayimenyesha gusa imikoreshereze yayo. Kuba inyungu zarabaye umurengera byo ngo byatewe n’uko ikawa bari bayaguzemo zahombye ntibayishyura,ariko ngo yose yarakoreshejwe, ntayo bariye.

Ati: “Ayo twavuzweho yose niteguye ko RIB nimpamagara nzasobanura ibindeba, aho nzatanga ibisobonuro ntibyemerwe icyo nzategekwa nzagikora kuko ntari hejuru y’amategeko, ariko n’ahabaye amakosa yaba yarabaye mu nyandiko ariko nta faranga rya koperative ryaciye ku ruhande, nanjye numva nta bwoba mfite.’’

COCAGI yashinzwe muri 2004, ifite abanyamuryango 1114, ikagira umutungo mwinshi urimo inganda 2 zitunganya kawa z’agaciro k’arenga 300.000.000, ibiro bakoreramo mu murenge wa Rwimbogo,hegitari 28 z’ubutaka zirimo 12 zihinzeho kawa, izisigaye zikazagenda zihiyingwaho buhoro buhoro, n’ibindi, nyamara abanyamuryango bayo bakavuga ko ntacyo yabamariye, ahubwo yabashoye mu bukene budashira kubera imicungire mibi y’abo bizeye bakabashyira imbere, bagasaba ko amafaranga yabo yose yagaruzwa, ibyo batahawe babyemerewe bakabihabwa, ababahombeje bose bakavanwa mu myanya barimo, abazayiyobora bakazihatira gukosora ayo makosa yose.

Abanyamuryango babaye nk'abakubiswe n'inkuba bumvise uwo mutungo wabo wose wanyerejwe
Abanyamuryango babaye nk’abakubiswe n’inkuba bumvise uwo mutungo wabo wose wanyerejwe

Pasiteri Habimana avuga ko ayo azatanga ibisobanuro yose ntibyumvikane azayishyura ataruhanije
Pasiteri Habimana avuga ko ayo azatanga ibisobanuro yose ntibyumvikane azayishyura ataruhanije

Soma Izindi Nkuru

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *