Ikibazo cya cyamunara zitezwa nabi, maze abitwa abakomisiyoneri bagatesha agaciro umutungo w’umuturage gihangayikishije inzego nyinshi. Ibi ngo bigirwamo uruhare na bamwe mu bakozi ba Banki babaha amakuru ku nguzanyo z’abakiriya, ndetse n’abashinzwe kugurisha ingwate, bigahombya Banki na nyirumutungo. Abo bose bahagurukiwe.
“Abakomisiyoneri bajye mu makampani, cyangwa babe abamarine Polisi ikore akazi. Commissionaire nashake aho abarizwa cyangwa abe marine”, Min Busingye
“Umukomisiyoneri w’inyeshyamba, udafite aho yanditse amenya ate umukiriya wananiwe kwishyura Banki?”, Min Busingye
“Abakomisiyoneri bagire uburyo bakoramo, cyangwa baveho burundu”, Umuvunyi wungirije
“Twaciye akajagari k’abamotari, abavunjayi n’abadeclara. Hasigaye abakomisiyoneri, abahesha b’inkiko n’abateza ingwate”, Rwanda Blockers Association
“Cyamunara isubiza umuturage mu cyiciro cya mbere”, Transparency
“Amafaranga yandikwa ku cyamunara ni make, amenshi ajya mu mifuka y’abakomisiyoneri, abakozi ba banki n’abateza cyamunara bubatse umuyoboro (network)”, Umuvunyi wungirije.
Aya n’andi nkayo ni amagambo yavuganwe amarangamutima yuje uburakari, mu nama nyunguranabitekerezo Minisitiri w’Ubutabera akaba n’Intumwa Nkuru ya Leta, Busingye Johnston yagiranye n’inzego zifite aho zihurira mu irangizwa ry’imanza n’izindi nyandiko mpesha, ku wa Gatanu tariki 25 Gicurasi.
Ihuriwemo n’urwego rw’umuvunyi, ubushinjacyaka, urugaga rw’abavoka, urugaga rw’abahesha b’inkiko, ishyirahamwe ry’amabanki, urugaga rw’abagenagaciro, Komisiyo yo kuvugurura amategeko, ikigo cy’igihugu cy’iterambere (RDB), itangazamakuru n’abandi.
Mu gutangiza inama, Minisitiri w’ubutabera yibutsa intambwe yatewe mu kunoza imikoranire ya Banki n’abakiriya bayo, aho bamwe batiyumvishaga ko kwishyura ari ngombwa. Aho bimariye kunozwa agira ati, “Hamaze kuvuka ubundi bwoko bw’iki kibazo bujyanye n’uburyo butaboneye ibikorwa byo kwishyuza imyenda no kurangiza imanza bikoranwa. Haravugwa ruswa n’ibyaha biyishamikiyeho birimo cyane cyane ubufatanye bwa bamwe mu bagurisha mu cyamunara, abaguzi, banki, abahesha b’inkiko, abagurisha ingwate, abavoka, abagenagaciro, abakomisiyoneri n’abandi bagamije kwegukana imitungo igurishwa ku biciro biri munsi y’ibikwiye”.
Kuba umutungo wagwatirjwe iteshwa agaciro, bihombya Banki n’umukiriya wayo, kandi
Cyamunara itejwe nabi yangisha abaturage ubuyobozi
Umuvunyi wungirije ushinzwe kurwanya akarengane, Yankurije Odette, asanga cyamunara zitejwe nabi zimunga ubukungu, zikangisha ubuyozozi abaturage kandi zigaca intege abashoramari.
Agaruka ku bibazo bigaragara mu itezwa ry’icyamunara, aho abahesha b’Inkiko bafatira bakanateza imitungo ibujijwe, kuba iyo amasezerano atubahirijwe ingwate ihita igurishwa kandi nyamara ishobora no gukodeshwa; kuba abashinzwe kugurisha ingwate basubika cyamunara bavuga ko nta baguzi babonetse cyangwa se ko ababonetse batanze amafaranga menshi bisubiyeho ntibishyure; bagategereza umunsi wa nyuma bagamije guca intege abafite gahunda yo kugura, bityo umutungo ukagurishwa ku giciro gito kubera ruswa n’inyungu zabo bwite.
Ngo habamo uburiganya no gutesha agaciro imitungo y’abantu bikorwa n’abagurisha ingwate; aho abakomisiyoneri bafatanya n’Abashinzwe kugurisha ingwate n’Abakozi ba Banki bagatesha agaciro umutungo ugurishwa, abifuza kugura bagakumirwa.
Ku bwa Yankurije, ngo “kugurisha ingwate mu cyamunara iyo bikozwe neza byitwa ko byakozwe mu izina rya rubanda, hagatangwa ubutabera bwuzuye, uwarenganye akarenganurwa”.
Ngo ariko “ iyo bikozwe nabi bibangamira imiyoborere myiza, byangiza ubunyangamugayo bikanatanga urugero rubi ku rubyiruko, byangisha abaturage Leta, bihombya abashoramari kuko imitungo yabo iteshwa agaciro, bakabura igishoro, urwego rw’imari n’imisoro rugasubira inyuma; inzego z’ ’Ubutabera ntizizerwa n’abaturage kuko ziba zaramunzwe n’akarengane na ruswa, bikabangamira ihame ry’Igihugu kigendera ku mategeko ndetse bikangiza isura y’Igihugu”.
Ingero n’ubuhamya
Mu ngero zitangwa, “Baragambana bakarya za ruswa z’ uwo bapangiye kubigura kuko nibo bashyiraho igiciro bashaka ntarengwa bakishyurwa accordingly! Uko ahabonye kuri make bahombeje umuturage bakabona menshi bashyira mu mifuko”, umuturage wa Nyarutarama.
“Hari cyamunara yakuwe aho yagombaga kubera, yimurirwa muri Hotel bakwepa abashaka kugura”, Umuvunyi wungirije.
“Cyamunara zikoranwa uburiganya bwinshi, hari iyo witegereza nawe ukumva harimo akantu”, Vice Guverineri wa BNR mu mwaka ushize.
Umuvunyi wungirije atanga urundi rugero rw’inzu yasabiwe inguzanyo yo kuyirangiza(finissage), igenerwa agaciro ka miliyoni 64. Imaze kuzura, hagiyeho naya nguzanyo, bayiha agaciro ka miliyoni 40, noneho mu cyamunara igurwa miliyoni 20. (Ndlr: ni agahomamunwa).
Anagaruka ku buhamya bahawe, ngo aho Commisionaire abwira ushaka kugura mu cyamunara ati “Ko uzatsinda yatwemereye miliyoni 2, wowe tuhaguhaye waduha angahe”?
Muri make n’abagurisha ingwate bakavuyeho, bigakorwa n’abahesha b’inkiko bari mu rugaga, cyane ko kenshi abayobora urugaga bavuga ko n’uwateje cyamunara atari mu rugaga rwabo, batamuzi.
Cyamunara zisubiza abaturage mu cyiciro cya mbere, Ingabire
Umuvunyi wungirije, Yankurije Odette, yagarutse ku magambo y’umuyobozi wa Transparency Rwanda, Ingabire Marie Immaculée, usanga cyamunara zikozwe nabi zisubiza inyuma abaturage, kandi abo bimaze kubaho ni benshi.
Kicukiro: Mu 2013 amagorofa atatu n’ibikoresho bo mu isarumara rya kijyambere bya Kanimba John byagurishijwe miliyoni 420. Aha hari hakenewe gusa miliyoni 38, ariko ku bufatanye na Noteri bateje amagorofa atatu n’ibikoresho, kandi igorofa imwe yari ihagije kuvamo miliyoni 38.
Nyamara Me Mutabazi Abayo Claude uhagarariye Kanimba avuko ati, “ibintu byaraturenze dukubitwa n’inkuba, … kuba urukiko rwarategetse kugurisha igorofa imwe Noteri akagurisha amagorofa atatu, yanyuranyije n’icyemezo cy’urukiko”.
Cyamunara imaze kuba, Kanimba n’umuryango bagiye gusembera, ibintu byabo binyagirirwa hanze, imirimo irahagarara, bashaka aho bakodesha bari bafite inzu yabo. Uko niko gusubira mu cyiciro cya mbere Ingabire avuga.
Nyarutarama: Umutungo wa miliyoni 996 wa Sosiyete SICOM LTD waguzwe kuri miliyoni 336 z’amafaranga y’u Rwanda, nk’uko byavuzwe mu itangazamakuru.
Nyir’umutungo ati, “Abajura babaye benshi abaguriza n ‘abagurisha bapangana kwiba abaturage! Sinigeze nanga kwishyura nagiye kumva numva cyamunara. Ubwo se imitungo ya miliyari wayitwarira miliyoni 300 kweli ubwo se ikinyuranyo cyaba kigendeye iki? Baragambana bakarya za ruswa z’ uwo bapangiye kubigura kuko nibo bashyiraho igiciro bashaka ntarengwa bakishyurwa accordingly! Uko ahabonye kuri make bahombeje umuturage bakabona menshi bashyira mu mifuko”! Ubwo se wahombywa miliyoni 600 ukaguma mu cyiciro warimo?
Gusa uyu mutungo ngo waje gusubizwa nyirawo, ikindi ni uko, umukuru w’urugaga rw’abahesha b’inkiko Me Habimana Vedaste avuga ko Me Ntabwoba wakoze ibyo bamaze imyaka myinshi bamwirukanye. Ubwo hasigaye kumenya agaciro gahabwa ibyo akomeza gukora, mu gihugu giite inzego zizewe imikorere.
Gisozi : Mu cyamunara, ngo umuhesha w’inkiko yatangaje ko amafaranga fatizo abaguzi batagomba kujya munsi yari miliyoni 65,000,000frw, yirukana abatayagejeje, ariko birangira wegukanwe n’ufite miliyoni 60.
Ngo umuhesha w’inkiko yashatse impamvu zose zituma hagura uwo yateganije, maze akamenya uko ahigika abandi:
Uwatanze miliyoni 75 yamwangiye avuga ko uwo ahagarariye atamuhaye icyemezo,
Uwatanze miliyoni 73,5 agatanga sheki ya BK yarayanze avuga ko amuzi nta mafaranga yabona aje kumwicira isoko,
Uwatanze miliyoni 68 avuga ko yatanze sheki iriho amazina y’umugore kandi abona ari umugabo,
Uwatanze miliyoni 65 we ngo yazize ko sheki ye izigamiye mu madolari.
Birangira utanga miliyoni 60 ari we utsinze, hirengagijwe ko hari benshi birukanwe cyamunara itangira. Nyir’uyu mutungo nawe nta washidikanya ko atahinduye icyiciro cy’ubudehe.
Gusa biravugwa ko n’uyu muhesha w’inkiko bitamuhiriye, ngo nyuma yaje gufatirwa mu cyuho yaka umuturage ruswa ya miliyoni 20 ngo ateshe agaciro inzu y’undi muntu, ayikure kuri miliyoni 345 zemejwe n’abagenagaciro, ayishyire kuri miliyoni 200. Magingo aya, ngo yaba yarageze I Mageragere.
“ Ntabwo banki izacika mu gihugu kubera umuntu umwe cyangwa babiri”, Min Busingye
Bamwe mu bahesha b’inkiko bavuga ko ahaterezwa cyamunara habura umutekano kubera abakomisiyoneri, bafata umuntu wari kugura bakajugunya hirya, iyi ari yo mpamvu basabirwa kugira umurongo bagenderaho.
Min. Busingye ati, “ Dukeneye ko uwatsinze abona ibyo yatsindiye mu mahoro…”.
“Komisiyoneri si we wenyinye uzi guterana inkokora asunika, tuzamwereka ubundi buryo basunikana. Bagambanira imitungo y’abantu, bashaka ko imitungo y’abantu igurishwa make. Turamurwanya kandi ntazadutsinda. Nafate abiri ku ijana ye, atange umusoro. Twamaze kubinjiramo turabiga ngo ni bande, baba he, n’ubu bari kugenzurwa”.
Agaruka ku mateka, Min Busingye avuga ko mu mabanki yariho mbere ya 1994 ubu hasigaye imwe gusa, kandi zose zahombejwe n’uburiganya. Ati, “ Iyo Banki itinya gutanga inguzanyo ikifata ngo batayambura, n’ubundi irafunga n’igihugu kigahomba, ni ikibazo gikomeye. Iyo nta butabera nta bukungu bubaho.
Karegeya Jean Baptiste/ Bwiza.com


