Gliese_12b

Gliese 12 b, umubumbe umeze nk’Isi wavumbuwe hafi yacu: Ese ni yo si ya 2 abahanga bamaze imyaka bashaka?

Sangiza iyi nkuru

Uyu mubumbe mushya uri ku ntera y’imyaka hafi 40 y’urumuri uvuye ku Isi, ufite ubunini busa n’ubw’Isi kandi ushobora kuba ufite ubushyuhe butari kure cyane y’ubw’umubumbe wacu.

Ariko ikibazo gikomeye kiracyari kimwe: Ese Gliese 12 b ifite ikirere gishobora gutuma ubuzima bushoboka?

Mu gihe abantu bamaze imyaka myinshi bareba mu kirere bashaka kumenya niba Isi yacu yaba atari yo yonyine ishobora kwakira ubuzima, abahanga mu bumenyi bw’ikirere bakomeje kuvumbura imibumbe iri kure y’izuba ryacu.

Muri iyo mibumbe harimo Gliese 12 b, umubumbe w’urutare wavumbuwe mu 2024, ufite ubunini n’uburemere biri hafi cyane y’iby’Isi.

Ikirenzeho, uyu mubumbe uri ku ntera ugereranyije n’inyenyeri yawo ituma ubona ingufu zishobora gutuma ubushyuhe bwawo buba ubudakabije cyane.

Ariko Gliese 12 b si Isi ya kabiri, nibura kugeza ubu. Icyo abahanga bataramenya neza ni ukuba uyu mubumbe ufite ikirere (atmosphere), ni ukuvuga urusobe rw’imyuka ruzengurutse umubumbe kandi rushobora kugira uruhare rukomeye mu kubungabunga ubushyuhe n’ibindi bidukikije bishobora gutuma ubuzima bushoboka.

Gliese 12 b ni uwuhe mubumbe?

Gliese 12 b ni umubumbe uzenguruka inyenyeri itari Izuba, uzwi mu Cyongereza nka ‘exoplanet’.

Uzenguruka inyenyeri yitwa Gliese 12, iri mu itsinda ry’inyenyeri nto kandi zikonje ugereranyije n’Izuba, zizwi nka ‘red dwarfs’.

Uyu mubumbe uri ku ntera itari ndende cyane ugereranyije n’indi mibumbe myinshi yavumbuwe hanze y’izuba ryacu.

Gliese 12 iri hafi y’imyaka 40 y’urumuri uvuye ku Isi.

Ariko ibyo ntibivuze ko umuntu ashobora kugera kuri uyu mubumbe mu myaka 40.

Umwaka w’urumuri ni intera urumuri rugenda mu gihe cy’umwaka umwe.

Kubera ko urumuri rugenda ku muvuduko wa kilometero hafi 300.000 ku isegonda, intera y’imyaka 40 y’urumuri ni nini cyane ku buryo ingendo z’abantu dufite ubu zitagera hafi yo kuyigeraho mu gihe gito.

Ubunini bwawo buteye amatsiko

Kimwe mu bituma Gliese 12 b iba ingenzi ni uko itandukanye n’imibumbe minini igizwe ahanini na gaze nka Jupiter na Saturn.

Ni umubumbe w’urutare, kandi ubunini bwawo buri hafi cyane y’ubw’Isi.

Ubushakashatsi ku miterere yawo bwerekana ko ubunini bwawo buri hafi ya 0.96 by’ubw’Isi, mu gihe ibipimo by’uburemere byagiye byerekana ko ushobora kuba ufite uburemere buri hafi y’ubw’Isi.

Ibi bituma abahanga bibaza niba Gliese 12 b ishobora kuba ifite imiterere y’imbere isa n’iy’Isi.

Ntabwo ibyo biramenyekana neza. Ariko kuba ari umubumbe muto w’urutare, aho kuba umubumbe munini ugizwe na gaze, bituma uba ingenzi cyane mu bushakashatsi ku mibumbe ishobora kwakira ubuzima.

Umwaka waho umara iminsi 12 gusa!

Umwaka kuri Gliese 12 b umara hafi iminsi 12.8 y’Isi, ibintu bishobora gutangaza benshi.

Ku Isi, umwaka umwe ugira iminsi 365, mu gihe kuri Gliese 12 b umwaka urangira mu minsi itageze kuri 13.

Impamvu ni uko uyu mubumbe uzenguruka inyenyeri yawo hafi cyane.

Intera iri hagati ya Gliese 12 b n’inyenyeri yayo ni hafi 0.067 AU, ni ukuvuga hafi inshuro 15 munsi y’intera iri hagati y’Isi n’Izuba.

Ariko hari ikintu gikomeye gituma ibi bidahita bivuga ko uyu mubumbe ari ikirere cy’umuriro.

Gliese 12 ni inyenyeri nto kandi ikonje cyane ugereranyije n’Izuba.

Ese kuri Gliese 12 b harashyushye cyane?

Iki ni kimwe mu bibazo bikomeye abahanga bashaka gusubiza.

Gliese 12 b ibona ingufu nyinshi kurusha Isi ibona ku Izuba, hafi inshuro 1.6 z’ingufu z’izuba tugerwaho ku Isi.

Ariko kubera ko inyenyeri yayo ikonje cyane ugereranyije n’Izuba, ubushyuhe bw’umubumbe ntibuhita bugera ku rwego rwo gutuma uba nk’umubumbe wotsa.

Niba Gliese 12 b nta kirere ifite, ubushyuhe bwayo buringaniye bushobora kuba hafi ya dogere Selisiyusi 42.

Ariko uwo mubare ugomba gufatwa nk’ikigereranyo, kuko ikirere gishobora guhindura ibintu byinshi.

Ikirere: Ikibazo gishobora guhindura amateka ya Gliese 12 b

Ku Isi, ikirere ni ingenzi cyane. Ni cyo gifasha kubika ubushyuhe, gukingira ubuzima ku mirasire imwe n’imwe no gutuma amazi ashobora kubaho ku buso bw’Isi mu buryo bw’amazi.

Gliese 12 b iramutse ifite ikirere kibereye, ubushyuhe bwo ku buso bwayo bushobora kuba butandukanye cyane n’ubwo abahanga babara bakoresheje imibare y’umubumbe udafite ikirere.

Ariko hari n’ikindi kibazo. Kubera ko Gliese 12 b izenguruka inyenyeri yayo hafi cyane, abahanga bashaka kumenya niba imirasire iva kuri iyo nyenyeri itarigeze yangiza cyangwa ngo ikureho ikirere cyayo.

Ibi ni ingenzi cyane cyane ku nyenyeri nto nka ‘red dwarfs’, kuko zimwe muri zo zishobora kugira ibikorwa bikomeye by’imirasire.

Ese Gliese 12 b ishobora kugira amazi?

Igisubizo ni uko ubushakashatsi butaramenya niba koko kuri uyu mubumbe hari amazi.

Kuba umubumbe uri ahantu ubushyuhe bushobora kuba bushimishije ntibihagije kugira ngo tuvuge ko ufite amazi.

Kugira ngo amazi abeho ku buso bw’umubumbe, hakenewe ibintu byinshi birimo ubushyuhe bukwiye, umuvuduko w’ikirere n’ibindi bidukikije biboneye.

Ni yo mpamvu abahanga batihutira kuvuga ko Gliese 12 b ari “Isi nshya”. Ahubwo bavuga ko ari umwe mu mibumbe ikwiye gukomeza kwigwa mu buryo burambuye.

Ikintu gikomeye: James Webb Space Telescope

Kuba Gliese 12 b iri hafi ugereranyije n’izindi ‘exoplanets’ ni inyungu ikomeye. Ibi bishobora gutuma telesikope zikomeye nka James Webb Space Telescope, izwi nka JWST, ziyikoraho ubushakashatsi burambuye.

Abahanga bashobora gukoresha uburyo buzwi nka ‘transit spectroscopy’. Iyo Gliese 12 b inyura imbere y’inyenyeri yayo, igice gito cy’urumuri rw’inyenyeri gishobora guca mu kirere cy’umubumbe, niba koko hari ikirere.

Iyo rumuri rumaze gufatwa n’ibikoresho bya telesikope, abahanga bashobora kurusesengura bashaka ibimenyetso by’imyuka iri mu kirere cy’uyu mubumbe.

Bashobora gushakamo umwuka w’amazi, uzwi nka H₂O, dioxyde de carbone izwi nka CO₂, methane izwi nka CH₄, ndetse n’indi myuka ishobora gufasha kumenya imiterere y’ikirere cy’umubumbe.

Ibi ni byo bituma Gliese 12 b iba ingenzi. 

Ntabwo ari uko abahanga bamaze kubona ubuzima kuri uyu mubumbe, ahubwo ni uko ushobora gutanga uburyo bwiza bwo kwiga uko umubumbe umeze nk’Isi ushobora kuba umeze hafi y’inyenyeri nto.

Ese abantu bashobora kujyayo?

Mu gihe cya none, igisubizo ni oya.

Gliese 12 b iri hafi y’imyaka 40 y’urumuri uvuye ku Isi.

N’iyo twaba dufite icyogajuru kigenda ku muvuduko udasanzwe, urugendo rwo kugerayo rwaba rurerure cyane ugereranyije n’ubuzima bw’umuntu.

Ikindi ni uko tutaramenya neza niba uyu mubumbe ufite ikirere kibereye umuntu, amazi cyangwa ubuso bwakwemerera ubuzima nk’ubwo ku Isi.

Bityo, kuri ubu, Gliese 12 b ni ahantu ho gukorera ubushakashatsi, si ahantu ho kwimukira.

Kuki ivumburwa ryawo ari ingenzi?

Hari impamvu nyinshi zituma ivumburwa rya Gliese 12 b rifatwa nk’ikintu gikomeye. Iya mbere ni uko uyu mubumbe uri hafi ugereranyije n’indi mibumbe myinshi yavumbuwe.

Imibumbe myinshi iri kure cyane ku buryo kuyigiraho ubushakashatsi burambuye bigorana.

Gliese 12 b iri hafi ugereranyije, bityo ishobora kwigwa neza.

Ikindi ni uko ari muto kandi w’urutare. Abahanga bashishikajwe cyane n’imibumbe mito y’urutare kuko Isi na yo iri muri iryo tsinda.

Ubushyuhe bwawo na bwo buragereranyije. Nubwo ubona ingufu nyinshi kurusha Isi, ntibivuze ko wahise uhinduka umubumbe utabamo ubuzima.

Ikirere cyawo gishobora kuba urufunguzo

Niba abahanga bashoboye kwemeza ko Gliese 12 b ifite ikirere, ubushakashatsi kuri uyu mubumbe bushobora kujya ku rundi rwego.

Uyu mubumbe ushobora gufasha abahanga kumenya byinshi ku buryo umubumbe umeze nk’Isi ushobora kubaho uzenguruka indi nyenyeri.

Ikibazo gikomeye mu bumenyi bw’ikirere si ukubona imibumbe gusa. Ni ukumenya ni iyihe mibumbe ishobora kugira ibidukikije bituma ubuzima bushoboka.

Gliese 12 b si “Isi ya kabiri” — ariko ishobora kudufasha kuyishaka

Hari igihe abantu bumva ko buri ‘exoplanet’ imeze nk’Isi ari “Isi ya kabiri”.

Ariko si ko bimeze. Kugira ngo umubumbe ube umeze nk’Isi, kuba ufite ubunini busa n’ubwayo ntibihagije.

Hakenewe ibindi byinshi, birimo ikirere, amazi, ubushyuhe bukwiye, imiterere y’imiti n’imyunyungugu, imiterere y’inyenyeri iwutera ingufu ndetse n’igihe gihagije kugira ngo ubuzima bushoboke.

Kugeza ubu, nta kimenyetso cyemeza ko Gliese 12 b ifite ubuzima. Ariko ni umwe mu mibumbe utanga icyizere gikomeye cyo gukomeza gushakisha.

Isi yaba atari yo yonyine mu isanzure?

Mu myaka mike ishize, kuvuga ko hari umubumbe umeze nk’Isi uzenguruka indi nyenyeri byasaga n’ibintu byo mu nkuru za siyansi mpimbano.

Uyu munsi, abahanga bamaze kuvumbura ibihumbi by’imibumbe izenguruka izindi nyenyeri.

Gliese 12 b ituma iki kibazo kirushaho gushimisha.

Ni umubumbe muto w’urutare, ufite ubunini buri hafi y’ubw’Isi, uzenguruka inyenyeri nto kandi uri ku ntera ituma ubushakashatsi burambuye bushoboka.

Ariko igisubizo cy’ikibazo gikomeye kiracyategerejwe: Ese Gliese 12 b ifite ikirere gishobora gutuma ubuzima bushoboka?

Niba telesikope nka James Webb izabasha kubona no gusesengura ibimenyetso by’ikirere cyayo, abahanga bashobora gutangira kumenya byinshi ku mateka n’imiterere y’uyu mubumbe.

Kandi ahari, ibyo tuzamenya kuri Gliese 12 b ntibizaba igisubizo ku mubumbe umwe gusa.

Bishobora kudufasha gusubiza kimwe mu bibazo bikomeye kurusha ibindi mu mateka y’ikiremwamuntu: ‘Ese koko turi twenyine muri iyi Si nini?’

Soma Izindi Nkuru

Leave a Reply