Mu minsi ishize, amagambo akomeye akomeje kuvugwa hagati y’u Burundi na Canada, nyuma y’uko Minisitiri w’Ububanyi n’Amahanga w’u Burundi ashinje Canada kugira uruhare mu guhungabanya umutekano w’igihugu cye.
Ibi byabaye mu gihe intambara yo mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, cyane cyane muri Sud-Kivu, ikomeje guhindura imiterere y’umutekano n’ububanyi n’amahanga mu karere.
Mu isesengura ryanjye, mbona akarere kageze ahantu hakomeye cyane mu bijyanye na geopolitiki.
Iyo habayeho kutizerana hagati y’ibihugu, intambara ikarambirana, n’ibibazo by’ubukungu bikiyongera, amateka agaragaza ko hashobora gukurikira kimwe muri ibi byerekezo bitatu.
Impinduramatwara y’abaturage
Iyo abaturage bamaze igihe kinini bahura n’ibibazo by’ubukungu, umutekano muke cyangwa kutanyurwa n’ubuyobozi, bishobora kuvamo imyigaragambyo ikomeye ishobora guhindura isura ya politiki.
Mu karere k’Ibiyaga Bigari, ibibazo by’umutekano byo muri Congo byagize ingaruka ku bucuruzi, ku mpunzi no ku bukungu bw’ibihugu bituranye.
Iyo ibi bibazo bikomeje, bishobora kongera umuvuduko w’igitutu abaturage bashyira ku bayobozi babo.
Ariko ibi ntibivuze ko byanze bikunze bizabaho. Biterwa n’uburyo ibihugu bicunga ibibazo byabyo imbere mu gihugu no ku rwego rw’akarere.
Ihirikwa ry’ubutegetsi (Coup d’État)
Mu mateka ya Afurika, ibihe by’umutekano muke n’ubwumvikane buke hagati y’inzego za Leta byagiye bibanziriza ihirikwa ry’ubutegetsi mu bihugu bimwe na bimwe.
Mu gihe igihugu kiba kiri mu makimbirane yo hanze, kikagira n’igitutu imbere mu gihugu, ibi bishobora kongera ibyago byo kutumvikana hagati y’inzego zitandukanye za Leta.
Ariko nta bimenyetso bifatika byerekana ko u Burundi cyangwa ikindi gihugu cyo mu karere kiri hafi guhura n’ihirikwa ry’ubutegetsi.
Ni imwe mu nzira amateka yerekana ko ishobora kubaho mu bihe bimwe na bimwe, urebye ibiri kubera ku rubuga rw’imirwano, ariko ntabwo ari umwanzuro.
Intambara yagutse mu karere
Iki ni cyo cyerekezo gikomeje kuvugwaho cyane.
Intambara yo muri Sud-Kivu ntabwo ikireba Congo yonyine. Ifite ingaruka ku Burundi, u Rwanda, Uganda ndetse n’ibindi bihugu bifite inyungu mu by’umutekano n’ubuhahirane muri ako gace.
Iyo amagambo ya dipolomasi arushaho gukomera hagati y’ibihugu, ibirego bikiyongera, n’imitwe yitwaje intwaro igakomeza gukorera hafi y’imipaka, ibyago byo kwaguka kw’ibibazo birushaho kwitabwaho n’abakurikiranira hafi ibibera mu karere.
Icyakora, kuba hari amagambo akomeye cyangwa kutumvikana muri dipolomasi ntibihita bisobanura ko intambara iri hafi gutangira.
Hari uburyo bwinshi bwa dipolomasi n’ubuhuza bushobora kugabanya ubushyamirane mbere y’uko bugera ku rwego rw’intambara.
Mu mboni zanjye, ikibazo nyamukuru si amagambo akomeye hagati y’ibihugu, ahubwo ni uko akarere kose kakomeje kuba mu rwego rwo hejuru rw’ukutizerana.
Iyo intambara ikomeje muri Sud-Kivu, ibihugu bikomeza gushinjanya, kandi ibiganiro bya dipolomasi ntibitange umusaruro, ingaruka zishobora kugera ku karere kose.
Nubwo amateka agaragaza ko ibihe nk’ibi bishobora kuvamo impinduramatwara y’abaturage, ihirikwa ry’ubutegetsi cyangwa kwaguka kw’intambara, nta na kimwe muri ibyo gishobora gufatwa nk’ikizaba byanze bikunze.
Ahazaza h’akarere kazaterwa n’uburyo ibihugu birebwa n’iki kibazo bizahitamo gukoresha inzira za dipolomasi, ibiganiro n’ubufatanye mu gukemura amakimbirane.


