Abaturage bo mu murenge wa Ruharambuga mu karere ka Nyamasheke barasaba ko ababishinzwe bahozaho mu gutanga ibiganiro n’inyigisho mu baturage ku bijyanye na gahunda n’uburyo bukoreshwa mu kuboneza urubyaro.
Babisabye ubwo muri uyu murenge hasorezwaga icyumweru cyahariwe gahunda zo kuboneza urubyaro cyari cyatangirijwe mu murenge wa Gihombo, ubuyobozi bw’akarere ka Nyamasheke, ubw’ibigo nderabuzima n’ubw’ishami ry’umuryango w’abibumbye ryita ku baturage ( UNFPA) bukavuga ko cyatanze umusaruro ushimishije mu gukura ho urujijo rwajyaga ruzanwa na bamwe mu baturage bavugaga ko iyo baruboneje bibagwa nabi.
Nyirahabimana Béatrice utuye mu kagari ka Ntendezi muri uyu murenge avuga ko yanyuzwe n’ibiganiro yahawe muri icyo cyumweru ari ho yanafatiye umugambi wo gukoresha bumwe mu buryo yari amaze gusobanurirwa neza akumva ko ari bwo bumubereye,agasaba abarebwa n’iyi gahunda bose kudacogora mu gukomeza ubukangurambaga.
Yagize ati’’ twarushije ho kwegerwa no gusobanurirwa neza ibijyanye no kuboneza urubyaro, ibyza byabyo n’ingorane z’urudaca ziterwa no kubyara abo umuntu atazashobora kwita ho uko bikwiye. Byatumye nisubira mo,ndeba ubushobozi bw’urugo rwanjye, n’umugabo turabiganira dusanga abana 3 dufite ari bo dufitiye ubushobozi ubu.
Iyo ntaganirizwa neza kimwe na bagenzi banjye ngo dusobanuze ibyo tutumva twisanzuye dusobanurirwe, ntibyari kutujya mo turi benshi,kuko iyo wumvise abavuga ko bahuye n’ingaruka zikomeye nyuma yo gukoresha bumwe mu buryo bukoreshwa,udahawe ibisobanuro byimbitse n’ababizobereye mo ntushobora kugira uburyo na bumwe uyoboka.’’
Avuga ko bitavuze ko bose uburyo bahise mo bubagwa neza 100%,ariko ko ari nk’ibindi byose abantu bahura na byo mu buzima,ko iyo ikintu kitaguye umuntu neza hari undi kiba cyaguye neza,ko agomba kwegera ababishinzwe akabasobanurira bakamuhindurira uburyo,aho kugira ngo agende akwiza impuha, ko bikozwe gutyo abaca intege abandi babireka.
Umuyobozi w’ikigo nderabuzima cya Kamonyi muri uyu murenge, Nishyirembere Vérène,avuga ko badategereza icyumweru nk’iki ngo babone gukora ubwo bukangurambaga,icyakora ko na cyo ari ingenzi kuko hari byinshi bikorwa mo bigatanga imbaraga z’ibihe bikurikiyeho, akanishimira ko intego bari bafite mu itangira ry’icyo cyumweru bayigezeho 100% kubera kwitabirwa bishimishije,akizera ko bizakomeza gutera imbere aho gusubira inyuma.
Bumali Albert uhagarariye UNFPA muri aka karere,yabwiye Bwiza.com ko bibanze ku gusobanurira abaturage b’imirenge yose ikagize gahunda z’uburyo bw’igihe kigufi,ikirekire na burundu buri wese ku bushake bwe agahita mo izimushimishije kandi byagenze neza.
Ati “nubwo hakiri imbogamizi zishingiye ku myumvire no ku myemerere,ariko intego twari twihaye twarayirengeje, bivuze ko hari benshi bihitiye mo uburyo bwabafasha ku bushake bwabo,tukaba twizera ko uko dukomeza ibiganiro,ari ko abaturage bazagenda bumva ibyiza byo kuboneza urubyaro nk’uko tubibonye muri iyi minsi tumaze mu baturage.’’
Aka karere kari kamaze igihe mu twanyuma muri izi gahunda kuko kari kuri 36% gusa mu gihe ku rwego rw’igihugu ari 53%,kakaba karihaye intego yo kugera nibura kuri 54% mu mpera z’uyu mwaka w’ingengo y’imari,ubu bukangurambaga bukaba ngo bwaragaragaje ko bishoboka nk’uko byemezwa n’umuyobozi w’agateganyo w’ishami ry’ubuzima muri aka karere Bankundiye Etienne.



