Umukecuru Nyirabazungu, ufite ubumuga bo kutumva, yanditsweho iyo sambu

Urubanza rwa Neretse: Igicu cy’ubwoba ku ijuru rya Mataba

Sangiza iyi nkuru

Iburanisha, mu rubanza rw’umunyarwanda Neretse Fabiani uregwa icyaha cya jenoside mu gihugu cy’Ububiligi, rirasatira umusozo. Rugiye gusiga abatangabuhamya babaye iciro ry’imigani kubera kwivuguruza: abashinjaga, uyu munsi barashinjura. Ese aho iyo virusi yo « kwibagirwa » ntibaba barayanduriye iwabo i Mataba ?

Ni saa sita ku musozi wa Mataba, uri mu kwaha kw’agasongero k’ibisi bya Bukonya, byabangamiwe na Nyabarongo ngo bidahoberana na Ndiza ya Muhanga. Hano i Mataba, wagira ngo ni ku munsi w’isoko ! Abagabo, abagore , abasore n’inkumi n’abana, wagira ngo batumanyeho. N’abari muri buri nzu y’ubucuruzi basohokeye rimwe. Gusa rero ikigaragara bose si abaguzi, yemwe bose si ko baje gucuruza ibitoki byiza by’injagi bitonze umurongo kuri uyu muhanda watanye santeri ya Mataba mo hagati, werekeza epfo kuri Nyabarongo. Oya ! Bose barongorerana. Ntibahumbya bose. Nk’uyu mugabo wambaye neza nk’utashye ubukwe, ikirahure cya byeri cyumiye ku munwa. Nta n’agatonyanga kahuga ngo kagwe mu kanwa, kuko imbaraga zose yazishyize mu kwitegereza. Aya matsiko yaba yatewe se n’abashyitsi batamenyerewe ino, byaba se ari Gitifu wabo n’abaturanyi babo bavanye na bo ku « ishuri rya Neretse », ishuri rivugwa nk’igihuru gihishe ipfundo ry’ibyo Neretse ashinjwa ? Nyuma yo gukebuka hirya no hino, no gutera umugongo iyo mbaga y’indorerezi, umuturage WZA, usobanura ko byamukoraho « bamenye » ko hari ibyo yavuze, avuga ko « Kujyana hariya gusa n’abantu batazwi ino, cyangwa se kuvugana na bo gusa, bifatwa nko kugambana ! »

Iri shuri ryitwa ACEDI- Ishyirahamwe rigamije umuco, uburezi n’amajyambere akomatanyije- rivugwa ko ryari ibirindiro by’interahamwe zitirirwa Neretse. Kimwe n’iri shuri, ibindi bifatwa nk’akatavugwa, ari na byo abatangabuhamya bakunze kwivuguruzaho, ni ahabereye inama yaba yarashishikarijwemo jenoside, uruhare rwa Neretse muri iyo nama, amagambo yavugiwe muri iyo nama, ariko cyane cyane urupfu rwa muganga Mpendwanzi Yozefu. Ibi byose WZA asanga ari byo « bimaze gutera mu banya Mataba ingeso yo gucungana. Uje i Mataba yavuganye na nde ? Bavuganye iki ? Ese buriya ntibifitanye isano n’urubanza rwa Neretse ? »

Ubuhamya buteye urujijo

« Erega ndashaje, nabaye nk’umwana ntabyo nibuka ! », « Bambaze amara ntabwo nkibuka »…Izi mvugo, n’izindi nka zo, zumvikanye kenshi mu rukiko abatangabuhamya basobanura impamvu ubuhamya batanga ubu butandukanye n’ubwo batanze mu gihe cy’iperereza muri 2011. Bimwe mu byagiye bitera urujijo ni nk’ ubuhamya bw’umusaza wacitse ku icumu ufite imyaka 72, waniciwe umugore n’interahamwe zamuroshye muri Nyabarongo. Mu buhamya bwe bwa 2011, yarashinjaga. Ariko ubu, kubera ko bamubaze amara bigatuma atakibuka, birangiye ashinjuye.

Ni mu gihe na none umutangabuhamya WAX, wafunzwe imyaka 13 nyuma yo kwemera uruhare rwe muri jenoside, we atiyibagiwe. Ahubwo we yemera ko mbere yari yasabwe gushinjura. Arabyemera. Ngo kubera kurengera umutekano we. Nubwo ubu agiye kuvugisha ukuri, arishinganisha « kubera ko uwari ukuriye interahamwe, ubu avuga rikijyana i Mataba, kandi avugana kuri telefoni na Neretse. Ni na we wagurishije isambu ngo bagure abatangabuhamya ».

Imvugo y’uyu mutangabuhamya, i Buruseli, iteye kwibaza niba ibivugirwa muri ruriya rukiko bitaba ari nyiramubande y’ibivugwa n’akatavugwa by’i Mataba, hatitawe ku bilometero bigera ku 10.000 bihatandukanya. Kimwe mu bisubizo kuri ayo mayobera, gitangwa na Bwana Musabyimana Théoneste, perezida w’inama y’ubutegetsi ya ACEDI, wemeza ko Neretse abaturage bakimukomeyeho. Agira ati “abaturage b’ino iyo uganiriye na bo, umubare munini baracyamukomeyeho, nk’umuntu wabagejejeho ibikorwa by’amajyambere. Abo yagiye afasha abana babo bakiga, imiryango y’abo yagiye aha akazi, kuba ari we wize amashuri menshi mbere y’abandi inaha akazana n’ibyo bikorwa by’amajyambere, baracyamukomeyeho.” Gusa mu gusoza imvugo, ikibazo akagiharira ubutabera yumva ko « ibyamuhama ko yakoze, umucamanza yabimubaza » !

Mataba ihanamiwe n’agacu k’ubwoba !

Nk’uko byemezwa n’ubuyobozi bwa IBUKA, muri jenoside yakorewe abatutsi, i Mataba, habaruwe abantu bishwe bagera ku 156. Ubu habarirwa abacitse ku icumu nka 35, barimo abapfakazi bagera kuri 15. Nta rwibutso rwa jenoside ruba i Mataba kubera ko n’imibiri nka 20 yabonetse yimuriwe mu rwibutso rwa Janja. Ni mu gihe, ikirego kiri kuri Neretse kivuga urupfu rwa Mpendwanzi na Nzamwita, ngo n’abandi benshi batazwi umubare bishwe n’abitwa ko bari interahamwe ze.

Iyo ugeze i Mataba iriya foto y’ikaze igusanganira yerekana ko hirya y’ibivugwa n’uriya muyobozi wa ACEDI, hari n’akatavugwa kihishe muri iriya « bamukomeyeho ». Ubwoba ! Ubwoba bwo gutakaza akazi, butatandukanywa n’ubwoba bwo gutakaza ACEDI, ishuri rivugwa ko ari irya Neretse. Uyu Perezida wa ACEDI agira ati « dufite abanyamategeko bakurikirana uko urubanza rugenda. Turiteguye. Biteguye kuburana iyi dosiye uko byagenda kose ». Ibi ngo ni mu gihe Neretse yaba atinzwe, maze imitungo ye igahabwamo indishyi abacitse ku icumu. Ubu bwoba bwo gutakaza iri shuri, Maria we abuhuza n’ubwo « gutakaza akazi, ku muntu wese waba ari umukozi wa ACEDI wakwiha gutanga ubuhamya bushinja »

Ngo hari n’ubwoba bw’umutekano muke. Mu ntambara y’abacengezi yo 1997, i Mataba hari abantu bishwe n’abacengezi barimo n’abanyeshuri bo ku ishuri rya ACEDI. Mu rwego rwo guca intege abashobora gushinjura Neretse, hari abemeza ko hari imvugo ibibutsa ko ibyabaye kiriya gihe, byababaho n’ubu baramutse bashinje Neretse. Petero Nzukira, wiswe izina ry’umutekano, asobanura ko umwe mu bari bavuye gushinjura Neretse yamuteye ubwoba agira ati « Ntaho bagiye, abahungu barimo barambara, bariteguye. Ubwo nk’abantu biteranya baba bizeye iki ko igihe cyose zahindura imirishyo ? ».

Ubu bwoba ntiburobanura, kuko bugera no ku bagize uruhare muri jenoside uyu munsi bashobora kuvugisha ukuri. Umwe muri bo, wari warabeshye abagenzacyaha « kubera kurengera umutekano », ubu yiyemeje gushinja, avugisha ukuri. Ariko ngo arishinganisha « kubera ko uwari ukuriye interahamwe, ubu avuga rikijyana i Mataba kandi avugana kuri telefoni na Neretse. Ni we wagurishije isambu ngo bagure abatangabuhamya ».

Iyo ubu bwoba bugeze ku bacitse ku icumu, buba ikindi kibazo kubera ko ngo basanzwe ari « bake cyane. Inkeho zagira ikibazo ziteranyije n’abaturanyi ». Iyo avuga ibi, umusaza Nemeye, ku izina ry’umutekano, nubwo atacitse ku icumu, aba anarengurira ku wahoze ari Perezida wa Ibuka, ishami rya Mataba, ubu ngo usa n’ « ukuriye abashinjura Neretse ». Agira ati « we yatangiye kera igihe cy’inkiko gacaca. Icyo gihe abashinjaga Neretse ni bo bashinjwe, barimo Nzirasanaho Nasitazi ! ». Uyu musaza akomeza asobanura ko uyu wari « perezida wa Ibuka » afatanyije n’uriya uvugwa ko yari akuriye « interahamwe za Neretse » buri munsi baba bacunga ku jisho uwo bakeka wese ko yavuga ibyo badashaka. « Ko asohotse Mataba agiye he, yabonanye na nde, bavuganye iki ?»

Umukecuru Nyirabazungu, ufite ubumuga bo kutumva, yanditsweho iyo sambu
Umukecuru Nyirabazungu, ufite ubumuga bo kutumva, yanditsweho iyo sambu

Umurima w’amacakubiri

Wahoze ari uwa Neretse. Ujya kugurishwa ejobundi aha nyuma ya jenoside, ngo wari uw’umutangabuhamya umwe ariko wanditse kuri nyina, umukecuru Nyirabazungu ufite ubumuga bwo kutumva, kubera imyaka ye irenga 90. Uyu mukecuru ni we wasinyishijwe nk’ugurishije ! Kuri uyu murima wavuzweho cyane mu rukiko, ngo wahawe mutangabuhamya “wahishwe na nyina wa Neretse”, byatangaje urukiko kugeza rumubajije rutangazwa n’ukuntu bamurokora barangiza bakaba ari bo bamuha inyiturano! Uretse iyi sambu yagurishijwe, amafaranga avuyemo agaterwa imirwi ngo mu bagomba gushinjura, i Mataba bavuga n’inzu ya Neretse na yo yagurishijwe muri urwo rwego. Ngo yakoreyemo banki, nyuma ngo igurwa kandi ikoreramo ishyirahamwe Ubumwe bwa Mataba, rihuza abacitse ku icumu n’abafunzwe bemeye icyaha. Perezida w’ishyirahamwe ni na we wari perezida wa Ibuka, ari we uriya mutangabuhamya. Ubu ngo iri shyirahamwe ryayigurishije abacuruzi, ryo risigaranye umuryango umwe.

Ku kibazo cy’amanyuranya mu buhamya, ku ruhande rw’uregwa ngo basanga hari n’izindi mpamvu, nk’uko byatangajwe na Me Jean Flamme, wunganira Neretse. Ngo harimo abahindura ubuhamya babitewe n’inyungu bakurikiye, ndetse n’ikibazo cy’ababasemuriye nabi bakandika ibyo batavuze, bagera mu rukiko bakabivuguruza. Ibyo urukiko rwo rufata nko kwivuguruza mu buhamya.

Mu gihe hasigaye iminsi ibarirwa ku ntoki ngo ukuri kujya ahagaragara. I Mataba ho ngo bafite icyizere. Icyizere cy’uko « umwana wacu agomba kuba umwere ». Dancilla na Rwemera, bimanye amazina y’ukuri kubera umutekano, bavuga ko ubwinshi bw’abashinjuye buzashingirwaho akaba umwere. Bahuriza ku kuba « hano ubuhamya bwinshi buramushinjura. Ubwo se ntibizashingirwaho? Hari icyizere! ».

Neretse Fabiani azatsinda, azatsindwa? Mu minsi itagera kuri ine, Urukiko rwa Rubanda rwa Buruseli ruyobowe n’umucamanza Sophia Leclerq ruraba rutanze ukuri kudakuka!

Soma Izindi Nkuru

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *