Mu gihe umwuka mubi hagati ya Amerika na Iran ukomeje gufata indi ntera, amakuru ari gukwirakwira hirya no hino ku isi aravuga ku buzima bw’abasirikare b’Amerika bari ku mato y’intambara.
By’umwihariko, ubwato bwa USS Gerald R. Ford buri mu zivugwa cyane, aho bivugwa ko hari ibibazo by’ibiribwa bike n’imibereho igoye. Ibi byateje impaka zikomeye mu baturage ndetse no mu nzego za leta.
Amafoto n’ubuhamya byateje impaka
Mu minsi ishize, ku mbuga nkoranyambaga hasakaye amafoto agaragaza amafunguro make kandi asa n’atanyuze abasirikare bari ku mato y’intambara ya Amerika akorera mu Burasirazuba bwo Hagati.
Aya mafoto agaragaza uduce duto tw’inyama, imboga nke, ndetse n’ibiryo bisa n’ibidateguwe neza.
Uretse ayo mafoto, hari n’ubuhamya bwatanzwe n’abasirikare bamwe bavuga ko bageze aho bagabanya ibyo kurya, ku buryo hari n’abasigara bashonje, cyane cyane mu bihe by’imirwano ikomeye.
Ibi byatumye imiryango yabo igaragaza impungenge zikomeye, ivuga ko bidakwiye ko abasirikare b’igihugu gifatwa nk’igihangange ku isi bahura n’ibibazo by’ibanze nk’ibiribwa.
Ibisobanuro bya Leta ya Amerika
Nubwo ibi birego byakomeje kuvugwa cyane, igisirikare cya Amerika cyarabihakanye cyivuye inyuma.
Abayobozi bacyo bagaragaza ko amato y’intambara afite ibiribwa bihagije bishobora kumara nibura iminsi irenga 30, kandi ko abasirikare bahabwa indyo yuzuye ijyanye n’ibyo bakeneye ku rugamba.
Banagaragaza ko amafoto yasakaye ashobora kuba yarafatiwe mu bihe byihariye cyangwa atagaragaza ishusho rusange y’imibereho iri kuri ayo mato, bityo ko bidakwiye gufatwa nk’ukuri kuzuye ku buzima bw’abasirikare bose.
Ubuzima bugoye ku bwato Gerald R. Ford
Nubwo impaka ku biribwa zikomeje, hari ibindi bibazo byemejwe n’inzego zitandukanye ku bwato bwa USS Gerald R. Ford.
Ubu bwato bumaze igihe kirekire mu nyanja, hafi amezi 10, bikaba ari imwe mu ngendo ndende cyane mu mateka ya Amerika kuva nyuma y’intambara ya Intambara ya Vietnam.
Muri icyo gihe, hagiye hagaragara ibibazo bitandukanye birimo inkongi y’umuriro yakomerekeyemo abasirikare ikanangiza bimwe mu bikoresho by’imbere mu bwato, ibibazo by’imiyoboro y’amazi n’ubwiherero byagize ingaruka ku mibereho isanzwe, ndetse n’umunaniro ukabije watewe no kumara igihe kinini ku rugamba.
Ibi byose byagize ingaruka zikomeye ku buzima bwo mu mutwe bw’abasirikare, aho bamwe bagaragaje ibimenyetso by’ihungabana n’umunaniro ukabije.
Ikibazo cya ‘logistique’ cyangwa amakuru akabije?
Iyo usesenguye neza ibi bibazo, bigaragara ko bishobora guterwa n’impamvu zitandukanye.
Inzobere mu bya gisirikare zigaragaza ko igihe kinini amato amara mu nyanja, umuvuduko w’intambara usaba ibikoresho byinshi, ndetse n’ibibazo bya logistique bijyanye no kugemura ibiribwa n’ibindi bikenerwa, bishobora kugira uruhare runini.
Ku rundi ruhande, hari abavuga ko amakuru amwe ashobora kuba yarakabijwe, cyane cyane bitewe n’uruhare rw’imbuga nkoranyambaga mu gukwirakwiza amakuru adafite igenzura rihagije. Icyakora, ubuhamya buturuka ku basirikare ubwabo n’imiryango yabo bwerekana ko hari ibibazo bidakwiye kwirengagizwa.
Mu gusoza, nubwo leta ya Amerika ihakana ko nta kibazo cy’inzara kiri ku mato yayo, ibimenyetso bihari byerekana ko imibereho y’abasirikare ikwiye kwitabwaho byihariye.
Mu gihe umwuka mubi ku rwego mpuzamahanga wakomeza gukaza umurego, ikibazo gikomeye gisigaye ni ukumenya niba igisirikare gikomeye nka Amerika gishobora gukomeza guhangana n’izi mbogamizi, kitabangamiye ubuzima n’imibereho y’abasirikare bacyo.


