Mu gihe ubushyamirane hagati ya Iran na Amerika bukomeje gufata indi ntera, isi iri kwisanga mu bihe by’ihangana rikomeye rishobora kugira ingaruka ku bice byinshi byayo, harimo n’Afurika.
Muri urwo rwego, akarere k’Ibiyaga Bigari nako kari mu mwanya usaba gufata ibyemezo byitondewe: Ese gafata uruhande rumwe cyangwa gakomeza politiki yo kudafata uruhande hagamijwe kurengera inyungu zako?
N’ubwo nta gihugu cyo muri aka karere kiratangaza ku mugaragaro ko gishyigikiye rumwe mu mpande zihanganye, hari ibimenyetso bigaragaza ko byinshi bihitamo gushyira imbere inyungu zabyo bwite aho kwishora mu makimbirane mpuzamahanga.
Ibibazo by’akarere bisaba kwitabwaho mbere
Akarere k’Ibiyaga Bigari kamaze imyaka myinshi karangwa n’umutekano muke, cyane cyane mu burasirazuba bwa Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo, aho imitwe yitwaje intwaro irenga 200 ikomeje guteza umutekano muke.
Ibi bituma ibihugu byo muri aka karere bishyira imbere gukemura ibibazo byabyo bwite, aho kwishora mu makimbirane ari kure yabyo nk’ay hagati ya Iran na Amerika. Ku bayobozi benshi, ikibazo nyamukuru si Tehran cyangwa Washington, ahubwo ni ugushaka amahoro arambye n’iterambere rirambye mu bihugu bayobora.
Dipolomasi yitondewe hagati y’impande zombi
Akarere k’Ibiyaga Bigari gafite imibanire n’ibihugu bikomeye ku mpande zombi. Ku ruhande rumwe, Amerika ifite uruhare rukomeye mu bikorwa bya dipolomasi, cyane cyane mu biganiro bigamije amahoro, nko mu guhuza u Rwanda na Repubulika Iharanira Demokarasi ya Congo.
Ku rundi ruhande, Iran nayo ikomeje kwagura ibikorwa byayo muri Afurika, ishaka abafatanyabikorwa mu bukungu no mu bya gisirikare. Ibi bituma guhitamo uruhande rumwe bishobora gutuma ibihugu byo muri aka karere bitakaza inyungu byari bisanzwe bikura ku mubano n’undi ruhande.
Impamvu z’ubukungu zituma hitonderwa ibyemezo
Intambara cyangwa ubushyamirane bukomeye hagati ya Iran na Amerika bigira ingaruka ku bukungu bw’isi, cyane cyane binyuze ku izamuka ry’ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli.
Ibihugu byinshi by’Afurika, birimo n’ibyo mu karere k’Ibiyaga Bigari, bishingiye ku gutumiza ibikomoka kuri peteroli. Ibi bituma izamuka ry’ibiciro by’ingufu rigira ingaruka zikomeye ku bukungu bwabyo, bukiri mu nzira y’iterambere. Ni yo mpamvu abayobozi bahitamo kwitonda mu gufata ibyemezo bishobora kongera izo ngaruka.
Kwirinda kuba ikibuga cy’ihangana ry’ibihugu bikomeye
Mu mateka ya geopolitiki, amakimbirane hagati y’ibihugu bikomeye akenshi agira ingaruka mu bindi bice by’isi, cyane cyane mu bihugu bifite intege nke.
Afurika ishobora kwisanga ihindutse ahantu ho guhangana mu buryo buziguye hagati y’ibihugu bikomeye. Ku bw’iyo mpamvu, politiki yo kudafata uruhande ishobora gufatwa nk’uburyo bwo kwirinda ko aka karere kahinduka ikibuga cy’intambara y’abakomeye.
Ese kudafata uruhande ni intege nke?
Hari abasesenguzi bavuga ko kudafata uruhande bishobora kugaragara nk’intege nke cyangwa kubura ijambo rikomeye mu ruhando mpuzamahanga. Nyamara, iyo usesenguye neza, bigaragara ko ari amahitamo ashingiye ku bwenge n’inyungu z’igihe kirekire.
Mu by’ukuri, iyi politiki iri kugenda igaruka mu bihugu byinshi byo mu majyepfo y’isi, bishaka kwirinda kugwa mu mutego wo guhitamo hagati y’ibihugu bikomeye, ahubwo bigahitamo kurengera inyungu zabyo bwite.
Mu gusoza, akarere k’Ibiyaga Bigari kari mu rugendo rugoye rwo gushaka umutekano n’iterambere mu gihe isi iri mu ihangana rikomeye. Kudafata uruhande hagati ya Iran na Amerika si uguhunga inshingano, ahubwo ni uburyo bwo kurinda inyungu z’akarere, kwirinda ingaruka z’ubukungu n’umutekano, no gukomeza dipolomasi ifunguye ku mpande zose.


