ap_690b90adaa5d5-1762365613

BOLIVIA: Urukiko rwategetse ko Jeanine wahoze perezida w’igihugu arekurwa 

Sangiza iyi nkuru

Urukiko rw’Ikirenga rwa Bolivia rwatangaje kuri uyu wa Gatatu tariki ya 5/11/2025 ko rutesheje agaciro igihano cy’imyaka 10 cyari cyarafatiwe Jeanine Áñez, wahoze ari Perezida w’agateganyo, runategeka ko ahita arekurwa nyuma y’imyaka irenga ine yari amaze afunzwe.

Uyu mwanzuro wasomwe n’umucamanza Romer Saucedo, wavuze ko habayeho “kunyuranya n’amategeko mu mikorere y’urukiko rwamukatiye,” kuko yagombaga kuburanishwa n’urukiko rwihariye rureba ibyaha bya politiki bikorwa n’abayobozi bari mu mirimo, aho kuba urukiko rusanzwe.

Romer Saucedo, Umucamanza w’Urukiko rw’Ikirenga ati: “Icyemezo cyafashwe cyubahirije amategeko, kigaragaza ko urubanza rwa mbere rwari rwarishe uburenganzira bwo kubona ubutabera buboneye.”

Áñez, wahoze ari umusenateri wo mu ishyaka ry’abarwanashyaka b’aba-Demócratas, yafashe ubutegetsi mu Ugushyingo 2019, nyuma y’uko Perezida Evo Morales ahunze igihugu kubera imyigaragambyo ikomeye.

Morales, wari umaze imyaka 14 ku butegetsi, yashinjwaga kwiba amajwi mu matora yo gushaka manda ya kane, ibintu byateje impaka zikomeye hagati y’abashyigikiye ubutegetsi bwe n’abarwanyaga ubutegetsi bw’ishyaka Movement for Socialism (MAS).

Nyuma y’iyegura rya Morales, Áñez yiyise Perezida w’agateganyo mu buryo bwihuse, ibyo ishyaka rya MAS rifata nk’“coup d’État y’uburenganzira bw’abaturage.”

Mu 2021, ubwo ishyaka rya MAS ryari rimaze gusubira ku butegetsi, Jeanine Áñez yatawe muri yombi, ashinjwa “kwigarurira ubutegetsi mu buryo bunyuranyije n’amategeko.”

Mu 2022, yahamijwe icyaha, akatirwa imyaka 10 y’igifungo.

Icyo gihe, amashyirahamwe y’uburenganzira bwa muntu nka Amnesty International na Human Rights Watch yanenze uburyo urubanza rwayobowe, avuga ko rwari rufite “impumuro ya politiki” kuko rwashakaga guha isomo abahanganye n’ubutegetsi bwa Morales.

Áñez yashyizwe ahagaragara nyuma y’amezi make igihugu gitoye Perezida mushya Rodrigo Paz wo mu ishyaka Christian Democratic Party (PDC) ishyaka ritavugarumwe na MAS yashyize mu gihome Áñez.

Abasesenguzi bavuga ko iki cyemezo cy’urukiko gishobora kuba intambwe ya mbere yo kugarura icyizere mu butabera bwa Bolivia, ariko nanone kigatera impaka mu barwanashyaka ba MAS, bavuga ko kigaragaza “ukugaruka kw’abashaka gusubiza inyuma ibyo igihugu cyagezeho.”

Dr. Carlos Rivero, umusesenguzi muri Kaminuza ya San Andrés, La Paz yagize ati: “Kurekura Áñez bishobora kuba uburyo bwo gushyira iherezo ku nkiko za politiki zakoreshejwe mu myaka ishize,”

Mu butumwa yanditse ku rubuga rwa X (yahoze ari Twitter) ku munsi wa mbere w’ifungurwa rye, Áñez yagize ati: “Ntacyo nzigera nishinja kuba narayoboye igihugu cyanjye mu bihe cyari gikeneye ubuyobozi. Nabikoze n’umutima usukuye, nzi neza ko icyemezo cyose gikomeye kigira igiciro.”

Nta tangazo rya politiki rihambaye yatangaje nyuma y’ifungurwa rye, ariko abamwegereye bavuze ko yifuza “kuruhuka no kongera kubana n’umuryango we nyuma y’imyaka y’akaga.”

Mu gihe cy’ubutegetsi bwa Áñez (2019–2020), igihugu cyahuye n’ubukungu bwasubiye inyuma cyane bitewe n’imvururu za politiki n’ingaruka za COVID-19.

Kuva ubwo, Bolivia yakomeje kugorwa n’izamuka ry’ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli n’ihungabana ry’ubukungu.

Abasesenguzi bavuga ko gushyiraho ubuyobozi bushya n’irekurwa rya Áñez bishobora kuzana icyizere mu bashoramari, ariko ibyo bizaterwa n’uko Perezida Paz azashobora kugabanya amacakubiri ya politiki.

Irekurwa rya Jeanine Áñez ryakiriwe neza n’amahanga, cyane cyane na OEA (Organization of American States) na European Union, byombi byari byaragaragaje impungenge ku buryo urubanza rwe rwaburanishijwe.

Iri rekurwa rishobora no kongera umubano wa Bolivia n’ibihugu byo mu burengerazuba, wari warazambye kuva igihe ishyaka rya Morales ryasubiraga ku butegetsi.

Soma Izindi Nkuru

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *