Turacyakomeza kurebera hamwe ibijyanye n’uko abasilamu bafata amategeko ndetse n’uko barebana hagati yabo ndetse n’icyo abatemera iby’ivugurura bashingiraho.
Ku bijyanye n’ukwiye kwitwa Umusilamu n’utari we : Hari abasilamu batemera ko aba Wahhabu ari aba sunnite . Mu mpera z’Ukwakira 2016, mu mujyi wa Grozny mu gihugu cya Tchétchénia hateraniye inama yahuje abahanga bo mu bihugu by’abasilamu b’abasuni bagera kuri 200.
Abari kw’isonga mu bamenyi b’icyubahiro b’abasuni twavuga nka Sheikh Ahmed Tayeb Umukuru wa Al Azhar, Mufti wa Misiri, Mufti wa Syria n’abalimu ba za kaminuza bo mu bihugu bitandukanye. Mu byo iyo nama yigaga harimo cyane kumenya uwitwa Umusuni uwo ariwe.
Dore imwe mu myanzura y’ingenzi yafatiwemo : Uwitwa Umusuni ni umusilamu ubarizwa muri Asharite na Maturdi mu bijyanye n’iyobokamana (doctrine) akanagendera ku mashuli ya fiqh (jurisprudence) ane banemera ko aba soufi ari abasilamu kubera ibijyanye n’imyitwarire yabo (gnose, éthique na morale) 11 Article de Dominique Avon dans cahiers de l’orient 2012, n° 108 page 81-95 et son intervention dans le colloque sur le réformisme op cité o Bakuye ku rutonde rw’abasuni itsinda ry’aba Wahabi (Wahhabistes) n’andi matsinda ya takfir abashingiraho. Bemeza ama universités yemewe ariyo : AL azhar ya Misiri, Qarawiyini muri Maroc, Zeytouna muri Tunisiya na Hadramawt muri Yemen.
Ayo mashuli yasabwe kongera ubushobozi bwo kwakira umubare munini w’abanyeshuli o Bamaganye inyigisho z’abawahabistes, banamagana by’umwihariko Université ya Madina. Iyi nama iragaragaza ikibazo gikomeye (crise) iri mu basilamu ku buryo byagora umuyoboke muto uko yakwitwara mu bibazo aramutse afashe umwanya wo kubitekerezaho. Gusa rero ntawabura kuvuga uruhare rwa geo-politiki rubiri inyuma urebye abayitumiwemo n’aho yabereye cyane k’uruhare rwa Perezida w’uburusiya rwahagaragaye.
Abatemera ivugurura bo bashingira kuki? Bitwaza iki? Kugirango tuvuge ku bitekerezo by’abatemera ivugurura turifashisha inyandiko y’uwitwa Fouad Bahri yo kuwa 02 Kanama 2017 yasohotse mu kinyamakuru Mizane.infos11. Avuga kw’imbaga y’abasilamu cyane cyane abasilamu batuye mu bihugu by’i Burayi basa nk’abari mu mpaka zihuza amatsinda abiri yibumbiye mu byo yise :
Abawahabi n’abasalafu (wahhabisme/salafisme) n’abiyemeje ivugurura(Libéral-réformiste). Avuga ko abawahabu bamamaza islam isa n’itazi gutandukanya ibihe kandi yifashishije urugomo, naho abiyemeje ivugurura akabavugaho ibintu nka bine:
Gushaka kwinjiza ubusilamu mu mitekerereze ya modernité (paradigme occidental) ni ukuvuga gukora ivugurura rizana imyemerere ishyize Umuntu hagati mu myemerere (anthropocentrisme) isimbura iyo yita iya kisilamu ishyira Imana hagati mu myemerere (théocentrisme).
Gukura islam ikava mu mihango igahinduka umuco (de l’islam cultuel à l’islam culturel) bitwaje ibyitwa ubumuntu nyamwigendaho (humanisme individualiste) ndetse abyita no gusohoka mw’idini (sortie de la religion) . Gutandukanya ibigenwa n’idini n’ibigenwa n’ubutegetsi (secularisation : le spirituel et le temporaire) . Kudakurikiza iby’ubuyobozi bw’idini n’ibyagenwe nk’umurongo w’idini (orthodoxie) . Ubutaha tuzabagezaho isesengura kuri iyi myifatire y’abatemera ivugurura kuko bifuza kw’ibintu byaguma uko byahoze mu binyejana bya 7, 8 , 9. Murararitswe.


