AdobeStock_362493206

Impamvu kunywa amazi atari ihame ko buri gihe ari byiza

Sangiza iyi nkuru

Mu gihe abantu benshi basabwa kunywa amazi menshi kugira ngo bagire ubuzima bwiza, abahanga mu by’ubuvuzi bavuga ko kunywa amazi arenze ayo umubiri ukeneye buri gihe bitaba byiza, ndetse mu bihe bimwe bishobora guteza ibibazo by’ubuzima.

Inama zo kunywa litiro ebyiri cyangwa eshatu z’amazi buri munsi zimaze igihe kirekire zikwirakwizwa, ariko ubushakashatsi bugaragaza ko amazi umuntu akeneye atandukana bitewe n’imyaka, ibiro, akazi akora, ubushyuhe bw’aho atuye n’ubuzima bwe muri rusange.

Ikigo National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine cyo muri Leta Zunze Ubumwe za Amerika, mu gitabo cyacyo Dietary Reference Intakes for Water, Potassium, Sodium, Chloride, and Sulfate cyasohotse mu 2005, cyagaragaje ko nta rugero rumwe rw’amazi rwagenewe abantu bose.

Iki gitabo gisobanura ko amazi umubiri ukeneye atava gusa mu mazi umuntu anywa, ahubwo ava no mu biribwa nk’imbuto, imboga, amata, isupu n’ibindi binyobwa.

Abashakashatsi bavuga ko ikibazo gishobora kuvuka iyo umuntu anyoye amazi menshi cyane mu gihe gito.

Icyo gihe sodium iri mu maraso ishobora kugabanuka cyane, ikibazo kizwi nka hyponatremia.

Iyo bibaye, amazi yinjira mu ngirabuzimafatizo z’umubiri harimo n’iz’ubwonko, bigatera ibimenyetso birimo isesemi, kuruka, umutwe ukabije, urujijo, gufatwa n’igicuri ndetse rimwe na rimwe bikaba byateza urupfu.

Ibi byagaragajwe n’ubushakashatsi bwakusanyijwe muri raporo ya National Academies, yerekana ko kunywa amazi menshi bidakunze guteza ikibazo ku bantu bafite ubuzima buzira umuze, ariko ko bishobora kubaho ku bantu banywa amazi arenze ayo umubiri ushobora gutunganya mu gihe gito.

Abahanga bavuga ko iki kibazo gikunze kugaragara cyane ku bakinnyi b’amarushanwa y’igihe kirekire nka marato, abasirikare bari mu myitozo ikomeye, ndetse no ku bantu bafite indwara zimwe na zimwe z’impyiko cyangwa umutima zituma umubiri utabasha kugenzura neza amazi.

Mayo Clinic, kimwe mu bigo by’ubuvuzi bizwi ku isi, ivuga ko abantu badakwiye gukurikiza gusa umubare runaka w’ibirahuri by’amazi, ahubwo bakareba ibyo umubiri ubabwira.

Iki kigo gisobanura ko kutumva inyota kenshi no kugira inkari zifite ibara ry’umuhondo woroshye ari bimwe mu bimenyetso byerekana ko umubiri ushobora kuba ufite amazi ahagije.

Mayo Clinic kandi ishimangira ko abantu bakora siporo, batuye ahantu hashyuha cyangwa bafite uburwayi runaka bashobora gukenera amazi menshi kurusha abandi, bityo inama imwe ntibere buri wese.

Nubwo kunywa amazi ari ingenzi ku mikorere y’umubiri, abahanga bagaragaza ko igikwiye ari ukunywa amazi ahagije aho kunywa menshi buri gihe.

Gukurikiza inyota, kureba ibara ry’inkari no kugisha inama muganga niba umuntu afite indwara z’impyiko cyangwa umutima ni byo bifasha kumenya urugero rw’amazi rubereye umubiri.

Ubushakashatsi bwa National Academies hamwe n’inama za Mayo Clinic bugaragaza ko ubuzima bwiza budashingira ku kunywa amazi menshi gusa, ahubwo bushingira ku kuringaniza amazi umubiri ukeneye bitewe n’imiterere n’ibikenewe bya buri muntu.

Soma Izindi Nkuru

Leave a Reply