LMu gitondo cyo ku wa 10 Gicurasi 1940, umugabane w’Uburayi wari winjiye mu mwijima w’intambara. Ingabo z’u Budage ziyobowe na Adolf Hitler zatangiye ibitero bikomeye bya *Blitzkrieg*, uburyo bw’intambara bwari bushingiye ku muvuduko, ubwoba no gusenya igihugu mu gihe gito.
Mu minsi mike gusa, ibihugu byinshi byari bikomeye mu Burayi byatangiye kugwa kimwe ku kindi. Mu gihe benshi batekerezaga ko u Bwongereza na bwo bugiye gutsindwa, hari umugabo wari ugiye guhindura amateka: Winston Churchill.
Yari amaze igihe gito cyane agizwe Minisitiri w’Intebe w’u Bwongereza, ariko yahise agaragaza ko atazemera gutsindwa n’ubwoba. Mu gihe Hitler yishingikirizaga ku mbaraga z’igisirikare n’intwaro ziremereye, Churchill we yahisemo kurwana intambara y’umutima n’icyizere.
Intambara y’amagambo n’amasasu
Churchill mu ijambo rye ryamamaye cyane yaravuze ati: “We shall fight on the beaches… (Tuzarwanira ku nkombe…).” Ayo magambo yabaye nk’urumuri mu mwijima ku baturage b’u Bwongereza bari bamaze kwiheba kubera ibitero by’indege z’Abanazi.
Mu gihe cyiswe Battle of Britain, abaturage b’i Londres n’indi mijyi babayeho munsi y’ibisasu bya buri munsi. Inzu zarasenyukaga, abantu bagapfa, ariko igihugu nticyacika intege.
Iyo ntambara yagaragaje ko gutsinda atari imbaraga gusa, ahubwo ko bisaba umutima, ukwihangana n’ubuyobozi bufite icyerekezo.
Uburayi bwose mu muriro
Muri icyo gihe, umugabane w’Uburayi wari warahindutse ikibuga cy’intambara. France yaguye mu maboko y’Abanazi, mu gihe Poland yo yari yaratangiye kugabwaho ibitero kuva mu 1939.
Intambara yakomeje gukwira no muri Afurika y’Amajyaruguru, mu Burusiya ndetse no mu yindi migabane. Igihe u Budage bwatangizaga Operation Barbarossa, Hitler yizeraga ko azatsinda Leta Z’Ubumwe z’Abasoviyeti mu gihe gito.
Ariko ntiyari yiteze ubukana bw’itumba ryo mu Burusiya n’ihangana rikomeye ry’ingabo z’Abasoviyeti, ibintu byahindutse intangiriro yo gutsindwa kwe.
Ubufatanye bwahinduye amateka
Churchill ntiyarwanye wenyine. Yubakiye ku bufatanye n’ibihugu bikomeye birimo Leta Zunze Ubumwe za Amerika n’iyari Leta Zunze Ubumwe z’Abasoviyeti.
Perezida Franklin D. Roosevelt wa Amerika hamwe na Joseph Stalin bagize uruhare rukomeye mu guhindura isura y’intambara.
Ihuriro ryabo ryageze ku ntsinzi ikomeye mu gitero cya D-Day, cyafunguye inzira yo kubohora Uburayi bw’iburengerazuba.
Iherezo rya Hitler n’intsinzi ya Churchill
Mu 1945, igihe ingabo z’Abasoviyeti zari zimaze kugera i Berlin, ubutegetsi bwa Hitler bwari bwaramaze gusenyuka. Mu minsi ya nyuma y’intambara, Hitler yiyambuye ubuzima, asiga igihugu cye mu matongo n’isi yarakomerekejwe bikomeye.
Ku rundi ruhande, Churchill yasigaye agaragara nk’umwe mu bayobozi bakomeye bagize uruhare mu gutsinda ubutegetsi bw’igitugu bwa Nazi.
Intambara ya 2 y’Isi yarangiye ihinduye burundu amateka y’Uburayi ndetse n’imiterere ya politiki ku isi yose.
Isomo rikomeza kubaho
Iyi ntambara ntiyari iy’amasasu gusa. Yabaye isomo rikomeye ku buyobozi, ukwihangana n’ubufatanye hagati y’ibihugu.
Churchill na Hitler bahagarariye inzira ebyiri zitandukanye: Imwe y’igitugu, ubwoba n’urwango; indi y’icyizere, ubwigenge no gukomeza guhangana n’ibigeragezo.
N’uyu munsi, amateka yabo aracyigisha isi ko amagambo ashobora kuba intwaro, ko ubufatanye bushobora gutsinda igitugu, kandi ko abantu bafite icyerekezo bashobora guhindura amateka y’isi.


